Digitalna papazjanija

Mac je nešto najbolje što postoji

Da se razumemo, Power Mac G4 je računar koji je pomerio granice kada izgled računara u pitanju. Kol’ko god sve nove mašine izgledale moćno, opako, fancy ili sexy, Quicksilver ostaje duboko urezan na sam vrh top liste fabričkih kućišta za desktop računare. Tačka!

Međutim, poslednjih dana je na komšijskom webu ponovo podgrejana tema o tome zašto je Mac sranje. Ponavljam, zašto je sranje, a ne zašto je cool. Prvo su jedni podsetili na “Top 10 razloga zašto je Mac ‘pušiona’“, a onda su ljubitelji voća uzvratili duhovitim objašnjenjima da su stvari loše, ali da ipak nije sve tako crno (MacBook se proizvodi i u beloj boji :)). Ne, nije u pitanju prepucavanje poput onih sa Linux foruma na temu šta je bolje Gnome ili KDE gde se iznose argumenti sa obe strane; niti čak poput čuvenog večitog prepucavanja Windows ili Linux gde svako hvali svoje, a najgore pljuje po drugom taboru. U pitanju je pokušaj provokacije na onu malu ali odabranu zajednicu koja se kune u proizvode firme sa jabukolikom znakom i koja živi u svom svetu ne obazirujući se na ovozemaljske tehnološke trendove i radne navike običnih smrtnika poznatijih kao korisnici.

OK, ranije su imali procesore sa nekakvom čudnovatom PowerPC arhitekturom na kojoj nisu mogli da se poteraju široko rasprostranjeni Prozori. MacOS koji se izrodio iz BSD platforme vrteo se na svom hardveru pa nikoga nije ni bilo briga što su radni taktovi tadašnjih procesora u Mac-ovima zaostajali za po koji gigaherc. Onda se shvatilo da je x86 arhitektura već decenijama standard među računarima koji su manji od garderobera u spavaćoj sobi. Tu su nekako zalutali i serverski Xeoni, no na kraju se svet ipak vrti na 64 bita.

Bilo kako bilo, proizvodi kompanije Apple su papreno skupi, užasno precenjeni ali nihova popularizacija ne jenjava. Ako se pitate zašto su Mac-ovi tako skupi kada realno ne vrede te pare, odgovor je jednostavan: Apple-ovi proizvodi predstavljaju statusni simbol korinika koji ne mare za potrošeni novac. Tačka! Možemo razgovarati o inovacijama koje je dotična kompanija uvela u svet desktop računara, o dizajnu samih proizvoda, pa čak i o OSX-u, ali o tome da su precenjeni nema polemike.

Ja i dalje ne kapiram zašto bi iko ko se iole razume u računare kupio Mac-a – sem zbog toga što je lep. Za hardware entuzijaste i gejmere (bez da zalazim u priču PC vs Konzola kao igracka masina) Windows je bez zamene. Za one koji vole da sve radi onako kao oni hoće Linux/Unix/BSD je definitivno pravi izbor. Za one koji bi da su cool i imaju keša, preostaje jedino OSX koji naravno ne moze da radi nigde sem na Mac-u (pa recite da nisu tvrdoglavi poput IBM-a od pre 20 god). Kada je hardware u pitanju Mac-ovi jesu cool, lepi, kvalitetni i prekupi, ali da li je to dovoljno. Za proglašenje kulta svakako jeste, ali zašto jedan Sony Vaio koji ima sve to, pa verovatno i mnogo bolje, nema taj status… Pa eto, nije Apple.

Ja ne želim računar koji će mi biti poput novog LCD TV-a. Da ga otpakujem, uključim, da bude cool i radi lepo. Želim računar kojim se mogu igrati sa svim njegovim komponentama do detalja, koji mogu naterati da radi ono što ja hoću na način kako ja hoću. On je tu radi mene, a ne ja radi njega. Ako u Linuxu mogu podesiti svaku sitnicu da radi onako kako želim, pa čak i u Windowsu dobar deo, zašto bi se morao prilagođavati načinu razmišljanja koji je neko u tamo nekom Apple-u postavio kao de facto standard? Zato što ću tada biti cool i moći da pokazujem drugarima kako sam modovao svoj OS da ikonicama iscrtam sliku na desktopu? Paradoksalno zvuči i činjenica da je prvi masovni računarski virus oktiven upravo na Apple-u. Danas ih naravno nema. Tj. ima ih, ali isto koliko i na Linuxu što svakako znači da se o istima ne treba brinuti.

Kako fanovi vide operativne sisteme

Sve u svemu Mac-a bi’ kupio samo kada ne bi’ znao šta bi s’ novcem i to samo iz razloga što se svi ostali lože na njega. Ne znam da li bi važio za Mac korisnika ako bih mu istog trenutka formatirao sistem u ext4 i instalirao Linux? Valjda oni koji svršavaju na svetleću jabuku i ne razlikuju da li je iza prozora KDE na Linuxu ili Aqua na Darwinu.