{"id":826,"date":"2010-03-12T03:53:22","date_gmt":"2010-03-12T02:53:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.plagosus.net\/blog\/?p=826"},"modified":"2012-08-18T02:15:24","modified_gmt":"2012-08-18T01:15:24","slug":"gnu-linux-operativni-sistem-i-distribucije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/tech\/software\/gnu-linux-operativni-sistem-i-distribucije\/","title":{"rendered":"GNU\/Linux operativni sistem i distribucije"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Koristim Linux ve\u0107 skoro deceniju, a u poslednje vreme sve vi\u0161e ljudi oko mene istra\u017euje razne distribucije, pa re\u0161ih da ka\u017eem \u0161to \u0161ta na tu temu. Naime, danas me\u0111u cyber populacijom vlada neka moda da se furaju Linuxi i to ovi fancy sa <em><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Compiz_Fusion\" target=\"_blank\">Compiz Fusion<\/a><\/em> efektima, a polovina tih ljudi ne zna ni \u0161ta je Linux, ni kako radi. Da se razumemo, nemam ni\u0161ta protiv fancy <acronym title=\"Graphical User Interface\">GUI<\/acronym>-ja i ostalih eye-candy efekata, \u010dak ih i ja koristim u velikoj meri, ali konzola je i dalje najmo\u0107nija alatka u UNIX svetu. Pa da krenem redom&#8230;<\/p>\n<h2>\u0160ta je Linux i \u010demu on slu\u017ei?<\/h2>\n<p>Verovatno ste ve\u0107 negde \u010duli slede\u0107u opisnu &#8216;definiciju&#8217;:<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>Linux je besplatna zamena za Windows.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-830\" title=\"Tux\" src=\"http:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-content\/uploads\/2010\/03\/linux-tux.png\" alt=\"\" width=\"156\" height=\"182\" \/>Kao prvo, Linux ne mora biti besplatan. Naj\u010de\u0161\u0107e jeste, ali ne mora. To \u0161to je &#8220;<em>zamena za Windows<\/em>&#8221; samo je posledica njegove popularizacije me\u0111u \u0161irim narodnim masama i to naj\u010de\u0161\u0107e jer su mnoge firme posle masovne akcije legalizacije softvera u Srbiji re\u0161ile da pre\u0111u na &#8216;besplatna&#8217; re\u0161enja umesto da plate papreno skupe licence za softver koji su do tada koristile. Verovatno ste videli i sipmati\u010dnog pingvina Tux-a, koji je maskota Linux kernela \ud83d\ude42<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dakle, <em>Linux<\/em> je dvojaki pojam koji se odnosi na <strong><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Linux_kernel\" target=\"_blank\">Linux kernel<\/a><\/strong> &#8211; osnovu slobodnog (i besplatnog) operativnog sistema zasnovanog na UNIX arhitekturi, ali i na celu grupu distribucija operativnih sistema koji su zasnovani na tom kernelu. Ispravan naziv za takve distribucije je <strong>GNU\/Linux<\/strong>, jer uz sam Linux kernel u paketu idu i mnoge softverske biblioteke, alati i programi koji poti\u010du iz <strong><a href=\"http:\/\/www.gnu.org\/home.sr.html\" target=\"_blank\">GNU<\/a><\/strong> projekta, me\u0111utim ustaljeno je da se naziv Linux odnosi na ceo paket.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Linux svoje korene vu\u010de jo\u0161 iz 1991. godine, kada je finski student <strong>Linus Torvald<\/strong>s pokrenuo njegov razvoj kao hobi projekat. Danas, posle dve decenije postojanja, Linux predstavlja osnovu operativnih sistema na milionima PC ra\u010dunara, servera, klastera, super-ra\u010dunara, mre\u017enih ure\u0111aja, mobilnih telefona i svakakvih drugih spravica \u0161irom sveta. Evo i dela <a href=\"http:\/\/groups.google.co.uk\/group\/comp.os.minix\/browse_thread\/thread\/76536d1fb451ac60\/b813d52cbc5a044b\" target=\"_blank\">Usenet\u00a0poruke<\/a> koju je Linus poslao u avgustu te davne godine:<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>I&#8217;m doing a (free) operating system (just a hobby, won&#8217;t be big and professional like gnu) for 386(486) AT clones. This has been brewing since april, and is starting to get ready&#8230; It is NOT protable (uses 386 task switching etc), and it probably never will support anything other than AT-harddisks, as that&#8217;s all I have :-(.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Mo\u017eda znate, mo\u017eda i ne, ali i: <\/p>\n<blockquote><p>Google Android je baziran na Linuxu<\/p><\/blockquote>\n<h2><em><span style=\"font-style: normal;\">Filozofija slobodnog softvera<\/span><\/em><\/h2>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-828\" title=\"Open Source Initiative\" src=\"http:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-content\/uploads\/2010\/03\/open-source-initiative.png\" alt=\"\" width=\"156\" height=\"140\" \/>Kao \u0161to ve\u0107 pomenuh,\u00a0<strong>Linux je slobodan operativni sistem<\/strong> objavljen pod\u00a0<strong><a href=\"http:\/\/www.gnu.org\/copyleft\/gpl.html\" target=\"_blank\">GPL licencom<\/a><\/strong>, \u0161to zna\u010di da svako mo\u017ee besplatno da ga koristi, umno\u017eava i menja. U svetu softvera, programi se mogu distribuirati u dva oblika:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>izvorni kod<\/strong> (<em>source code<\/em>) &#8211; kada imamo uvid u sam kod koji je programer pisao i koji tek treba prevesti u binarni oblik da bi se isti izvr\u0161io;<\/li>\n<li><strong>binarni paket<\/strong> (<em>binary<\/em>) &#8211; kada samo dobijemo izvr\u0161ni oblik programa, bez uvida u na\u010din njegovog rada.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">U zavisnosti od programskog jezika, neki izvorni kodovi ne moraju biti prevedeni (<em>kompajlirani<\/em>) u izvr\u0161ni (binarni) oblik, ve\u0107 se interpretiraju u letu. No to nije previ\u0161e bitno za ovu pri\u010du, tako da \u0107emo ostaviti za kasnije. Poenta je da za potpunu slobodu deljenja, umno\u017eavanja i eventualne izmene softvera moramo imati originalni izvorni kod, pa se softver koji se isporu\u010duje sa izvornim kodom naziva &#8220;<strong><em>softver otvorenog koda<\/em><\/strong>&#8221; (<a href=\"http:\/\/www.opensource.org\/\" target=\"_blank\"><em>open source software<\/em><\/a>).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-831\" title=\"GNU\" src=\"http:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-content\/uploads\/2010\/03\/gnu-logo.png\" alt=\"\" width=\"140\" height=\"140\" \/>Richard Stallman<\/strong> (<strong>RMS<\/strong>) je 4. oktobra 1985. godine pokrenuo <em><strong>Zadu\u017ebinu za slobodni softver<\/strong><\/em> (<a href=\"http:\/\/www.fsf.org\/\" target=\"_blank\"><em>Free Software Foundation<\/em><\/a>) kako bi propagirao slobodni softver. Slobodni je prevod od engleskog &#8220;<em>free<\/em>&#8220;, \u0161to se mo\u017ee protuma\u010diti i kao <em>besplatn<\/em>, \u0161to ne mora da bude slu\u010daj mada naj\u010de\u0161\u0107e jeste. Da ne bi dolazilo do zabune oko toga, danas se \u010de\u0161\u0107e koristi termin &#8220;<em>liberal<\/em>&#8220;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Slobodan softver otvorenog koda<\/strong> (<em><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/FOSS\" target=\"_blank\">Free and open source software<\/a><\/em>) skra\u0107eno se obele\u017eava sa <strong>F\/OSS<\/strong>, <strong>FOSS<\/strong> ili <strong>FLOSS<\/strong> (<em>free<\/em>\/<em>libre<\/em>\/<em>open source software<\/em>). Vi\u0161e detalja oko naziva &#8220;<em>free softver <\/em>\/\u00a0<em>open source<\/em>&#8221; mo\u017eete pro\u010ditati na <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/FOSS#Naming\" target=\"_blank\">Wikipediji<\/a>. Ve\u0107ina linux distribucija u potpunosti po\u0161tuje GPL licencu i sadr\u017ei samo FLOSS.<\/p>\n<h2>Linux distribucije<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iako danas ima na stotine <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Linux_distribution\" target=\"_blank\">Linux distribucija<\/a>, sve se mogu svrstati u 3 glavne grane jer se ve\u0107ina zasniva na jednoj od tri najstarije distribucije. Osim po pedigreu, distribucije se mogu grupisati i po vrsti paketa (na\u010dina distribucije programa) koje koriste, \u0161to ponovo zavisi od toga na kojoj su distribuciji zasnovane:<\/p>\n<ul>\n<li>Debian &#8211; <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Deb_(file_format)\" target=\"_blank\"><strong>deb<\/strong> paketi<\/a><\/li>\n<li>Slackware &#8211; <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Tar_(file_format)\" target=\"_blank\"><strong>tarball<\/strong> paketi<\/a> i izvorni kod<\/li>\n<li>RedHat &#8211; <strong><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/RPM_Package_Manager\" target=\"_blank\">rpm<\/a><\/strong><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/RPM_Package_Manager\" target=\"_blank\"> paketi<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ove glavne distribucije va\u017ee za stabilne i pouzdane, pa se koriste tamo gde se zahteva neprekidan rad sistema i <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Uptime\" target=\"_blank\">uptime<\/a> od preko 99%. Kako se na njihovoj pripremi i odr\u017eavanju provodi dosta vremena, njihove nove verzije izlaze naj\u010de\u0161\u0107e u ciklusima od po godinu dana. Desktop korisnicima koji \u017eele nove stvari na svom ra\u010dunaru to ba\u0161 i ne odgovara, pa \u010de\u0161\u0107e koriste njihove prera\u0111ene verzije \u010dije se nove verzije objavljuju u proseku duplo \u010de\u0161\u0107e. A za one koji ne vole previ\u0161e da se petljaju sa sistemom, ve\u0107 vole da je sve spremno <acronym title=\"Out of The Box\">OTB<\/acronym><acronym> (&#8220;<em>odmah po instalaciji<\/em>&#8220;) postoji i tre\u0107i nivo distribucija koje su bazirane na prethodnim i naj\u0161e\u0107e samo donose kozmeti\u010dke izmene i druga\u010dija po\u010detna pode\u0161avanja. Evo hijerarhije nekih <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Linux_distribution#Popular_distributions\" target=\"_blank\">popularnijih distribucija<\/a>:<\/acronym><\/p>\n<ul>\n<li>Debian\n<ul>\n<li>Ubuntu\n<ul>\n<li>Kubuntu, Xubuntu, Edubuntu&#8230;<\/li>\n<li>Linux Mint<\/li>\n<li>gOS<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Knoppix\n<ul>\n<li>Damn Small Linux<\/li>\n<li>Backtrack<\/li>\n<li>Dreamlinux<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Linspire\n<ul>\n<li>Freespire<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>SimplyMEPIS<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Slackware\n<ul>\n<li>SuSE\n<ul>\n<li>openSUSE<\/li>\n<li>Arch*<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Gentoo\n<ul>\n<li>Sabayon Linux<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Slax<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>RedHat\n<ul>\n<li>Mandriva\n<ul>\n<li>PCLinuxOS<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>RedHat Enterprise\n<ul>\n<li>CentOS<\/li>\n<li>Scientific<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Fedora<\/li>\n<li>Yellow Dog<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za pretragu detaljnijih informacija o Linux distribucijama, posetite <strong><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Comparison_of_Linux_distributions\" target=\"_blank\">pore\u0111enje<\/a><\/strong> na Wikipediji, a grafik sa istorijskim razvojem mo\u017eete na\u0107i <a href=\"http:\/\/futurist.se\/gldt\/#download\" target=\"_blank\">ovde<\/a>. Nezaobilazna stranica za upoznavanje sa raznim distribucijama je i <strong><a href=\"http:\/\/distrowatch.com\/\" target=\"_blank\">DistroWatch<\/a><\/strong> &#8211; sajt koji prikuplja informacije, vesti, statistiku popularnosti distribucija i sl.<\/p>\n<h2>Kako odabrati pravu Linux distribuciju<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ve\u010dito pitanje me\u0111u korisnicima Linux operativnog sisetma je &#8220;<em>Kako odabrati pravu distribuciju?<\/em>&#8220;. Kako ne postoji odgovor na pitanje &#8220;<em>Koja je Linux distribucija najbolja?<\/em>&#8220;, jer svaki ima neku svoju svrhu i svoju ciljnu grupu, najbolje je da prvo poku\u0161ate sami sebi da odgovorite na pitanja:<\/p>\n<ol>\n<li>Koja \u0107e biti funkcija tog Linuxa? server, desktop, istra\u017eivanje&#8230;<\/li>\n<li>Kolika su Va\u0161a predznanja i iskustva u radu sa ra\u010dunarom? po\u010detnik, napredni korisnik, profesionalac&#8230;<\/li>\n<li>Koliko ste spremni da odvojite vremena i energije za u\u010denje ne\u010deg novog?<\/li>\n<li>Imate li pogodan hardver na kome \u0107e Linux biti instaliran?<\/li>\n<li>I jo\u0161 koje\u0161ta sli\u010dno&#8230;<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako svaka distribucija ima neku svoju filozofiju rada i na\u010din na koji se odre\u0111ene stvari rade, najbolje je da isprobate na neko vreme par distribucija i vidite koja Vam le\u017ei. Ukoliko nemate ideju odakle da krenete, evo dva testa koji Vam mogu pomo\u0107i u tome:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/www.zegeniestudios.net\/ldc\/\" target=\"_blank\">Linux Distribution Chooser<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.polishlinux.org\/choose\/quiz\/\" target=\"_blank\">PolishLinux.org Distro chooser<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<h2>Linux konzola<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ukoliko \u017eelite ozbiljnije da se bavite Linuxom, ono \u0161to \u0107ete pre ili kasnije morati da savladate do nekog nivoa je rad sa konzolom. Neke osnovne stvari uop\u0161te nisu te\u0161ke i nemojte da Vas pla\u0161i to \u0161to se komande zadaju kucanjem na tastaturi umesto kliktanjem mi\u0161em. Ve\u0107 sam pisao kako je to <a href=\"http:\/\/www.plagosus.net\/blog\/software\/fedora-12-linux-constantine\/\">jednostavno u Fedori<\/a>, a ni[ta komplikovanije nije ni u drugim distribucijama. <a href=\"http:\/\/poincare.matf.bg.ac.rs\/~jelenagr\/P1\/pregled.htm\" target=\"_blank\">Sa\u017eeti pregled Linux komandi sa istorijom<\/a> mo\u017eete na\u0107i i na srpskom jeziku. Za sve naprednije stvari najbolje je da konsultujete neku detljniju literaturu, a tu su:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/tille.garrels.be\/training\/bash\/\" target=\"_blank\">Bash Guide for Beginners<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/oreilly.com\/linux\/command-directory\/\" target=\"_blank\">Linux Command Directory<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.freeos.com\/guides\/lsst\/\" target=\"_blank\">Linux Shell Scripting Tutorial &#8211; A Beginner&#8217;s handbook<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.tldp.org\/LDP\/abs\/html\/\" target=\"_blank\">Advanced Bash-Scripting Guide<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.tldp.org\/guides.html\" target=\"_blank\">Linux Documentation Project Guides<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<h2>Za\u0161to Linux?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ako se i dalje pitate \u017ea\u0161to bi koristili Linux, da\u0107u Vam nekoliko razloga zbog kojih bi u najgorem slu\u010daju trebali bar da ga probate.<\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Ideologija<\/strong> &#8211; Ako pogledamo na istorijski razvoj, prime\u0107ujemo da je Linux krenuo kao projekat iz hobija, a danas se koristi na milionima ure\u0111aja \u0161irom sveta. Setimo se da je Linux i dalje nekomerzijalan, pa \u0107e Vam biti jasno da je u pitanju <strong>kvalitetan proizvod<\/strong> koji se ve\u0107 dve decenije dr\u017ei svoje ideologije o slobodi i otvorenosti, a to podr\u017eavaju i giganti IT industrije (IBM, Intel, Google&#8230;)<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Sigurnost<\/strong> &#8211; Pored toga \u0161to je sistem projektovan na na\u010din da bude siguran i za\u0161ti\u0107en, statistika govori sve: Na Windows platformi godi\u0161nje se registruje na desetine hiljada novih virusa, dok je na Mac-u i Linuxu svega par desetina od kojih nijedan nije rasprostranjen i opasan za \u0161iroke narodne mase. I pored toga, skoro sve Linux distribucije dolaze za besplatnim firewall-om i antivirusom. Ne morate se brinuti od raznih napasti na Internetu, a podaci na hard disku ra\u010dunara mogu biti kriptovani kako im niko drugi sem Vas ne bi pristupao.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Cena<\/strong> &#8211; Za po\u010detak sam OS je besplatan, a uz njega i hiljade programa raznih namena. Za ve\u0107inu standardnih potreba ne\u0107ete morati da dokupite nijedan program. Na primer, kancelarijski ra\u010dunar, prenosni ra\u010dunar, server ili desktop ma\u0161ina mo\u017ee koristiti sve programe iz repozitorijuma distribucije <strong>potpuno besplatno<\/strong>.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Performanse i resursi<\/strong> &#8211; Ve\u0107inu Linux distribucija mo\u017eete instalirati i na starijim i slabijim ra\u010dunarima. Iz novijih \u0107e biti isko\u0161i\u0161\u0107ena sva njihova snaga, a starima \u0107e biti udahnut novi \u017eivot kroz upotrebljivost na brojne na\u010dine. Koji god stari ra\u010dunar da imate, mo\u017eete instalirati neku od distribucija na njega i koristiti ga kao internet klijent, media player, ku\u0107ni server, ruter ili \u0161ta god Vam padne na pamet&#8230;<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Jednostavna instalacija<\/strong> &#8211; Nekada je instlacija bilo kog operativnog sistema bila posao za stru\u010dnjaka. Danas je stvar potpuno druga\u010dija i siguran sam da bi svako mogao da se sna\u0111e sa instalacijom jednog savremenog Linuxa. Pored toga \u0161to je sama instalacija upro\u0161\u0107ena do maksimuma, prevodi na skoro sve svetkse jezike ru\u0161e sve barijere u strahu od kori\u0161\u0107enja ra\u010dunara.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Reinstalacija OS-a<\/strong> &#8211; Gotovo da nikada ne\u0107ete morati da reinstalirate operativni sistem svog ra\u010dunara. Dok korisnici Windowsa moraju povremeno da &#8220;<em>ubiju sistem<\/em>&#8221; da bi &#8220;<em>digli novi sistem<\/em>&#8220;, u Linuxu to ne postoji. Sistem se instalira na jednu particiju, programi na drugu, a Va\u0161i li\u010dni podaci i pode\u0161avanja na tre\u0107u. Nova verzuja sistema se automatski naj\u010de\u0161\u0107e dobija kroz a\u017euriranje (<em>update<\/em>) sisetma, a u slu\u010daju potrebe za ponovnom instalacijom (novi hard disk ili sl.) svi podaci i pode\u0161avanja sistema se veoma lako prebacuju.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Instalacija i update programa<\/strong> &#8211; Skoro da nikada ne\u0107ete morati da tra\u017eite instalacije programa po Internetu ili proveravati da li je iza\u0161la nova verzija. Svi programi se u vidu paketa organizuju u repozitorijume (<em>riznice<\/em>) odakle se automatski instaliraju u Va\u0161 sistem na svega par klika mi\u0161em (ili jednom komandom u konzoli).<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Defragmentacija diska<\/strong> &#8211; Ako ste nekada radili defragmentaciju diska znate koliko je to dosadan posao i koliko dugo traje. Fajl sistemi u Linuxu brinu se samostalno o fragmentaciji i organizovanju datoteka na samom fizi\u010dkom hard disku pa \u0107e sistem u svakom trenutku raditi na optimalan na\u010din.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Dodatni programi<\/strong> &#8211; Svaka Linux distribucija dolazi za stotinama, a neke \u010dak i sa desetinama hiljada programa. Ve\u0107inu stvari koje Vam zatrebaju na\u0107i \u0107ete na instalacionom disku \u00a0ili kroz repozitorijume na serveru Va\u0161e distribucije.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Vizuelni izgled<\/strong> &#8211; GUI ili ono \u0161to vidite je na ve\u0107ini distribucija standardno doteran da izgleda bolje od bilo koje verzije Windowsa. KDE, na primer, posedovao je mnoge funkcije koje su u Windows dodate tek posle par godina u Visti. Da je Linux par godina u prenosti ispred Windowsa, pokaza\u0107e Vam i <a title=\"Windows 7 or KDE 4?\" href=\"http:\/\/www.youtube.com\/watch?v=T3ID2CbtnKk\" target=\"_blank\">ovaj video klip<\/a>. I pored svega toga, sve \u0161to vidite na ekranu (a i ono \u0161to ne vidite) se mo\u017ee podesiti da izgleda ili radi na koji god \u017eelite na\u010din.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za one koji bi jo\u0161 malo da se raspitaju &#8220;<em><a href=\"http:\/\/www.whylinuxisbetter.net\/index_ser.php?lang=ser\" target=\"_blank\">Za\u0161to je Linux bolji?<\/a><\/em>&#8220;, postoji <a href=\"http:\/\/www.seul.org\/docs\/whylinux.html\" target=\"_blank\">podu\u017ea lista<\/a> na raznim sajtovima na Internetu pa se dru\u017eite sa Google-tom \ud83d\ude09<\/p>\n<p>GNU\/Linux nije samo operativni sistem, ve\u0107 predstavlja duh zajedni\u0161tva, slobode, deljenja i kreativnosti, a pre svega mogu\u0107nost izbora&#8230;<br \/>\n<!--more--><br \/>\n<object width=\"640\" height=\"505\"><param name=\"movie\" value=\"http:\/\/www.youtube.com\/v\/qWEIQIv8zvY&#038;hl=en_US&#038;fs=1&#038;rel=0&#038;color1=0x006699&#038;color2=0x54abd6\"><\/param><param name=\"allowFullScreen\" value=\"true\"><\/param><param name=\"allowscriptaccess\" value=\"always\"><\/param><embed src=\"http:\/\/www.youtube.com\/v\/qWEIQIv8zvY&#038;hl=en_US&#038;fs=1&#038;rel=0&#038;color1=0x006699&#038;color2=0x54abd6\" type=\"application\/x-shockwave-flash\" allowscriptaccess=\"always\" allowfullscreen=\"true\" width=\"640\" height=\"505\"><\/embed><\/object><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koristim Linux ve\u0107 skoro deceniju, a u poslednje vreme sve vi\u0161e ljudi oko mene istra\u017euje razne distribucije, pa re\u0161ih da&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":828,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[53],"tags":[56,39,46,42],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/826"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=826"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/826\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/828"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=826"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=826"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.plagosus.net\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=826"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}