Digitalna papazjanija

Dell Studio dobio SSD disk, a DVD odlazi u penziju

Kada sam prošli put radio nadogradnju hard diska, jurio sam veći kapacitet, a usput dobio i uvek dobrodošlo ubrzanje. Tada sam, na desktop računaru, bio jako zadovoljan brzinom rada istog. Kako sam od tada sve više radio na laptopu, a desktop zapostavljao, počeo sam da osećam veliku razliku u brzini rada celog sistema, a sve zbog hard diska koji danas najčešće predstavlja usko grlo za performanse sistema. Razliku sam posebno primećivao kada duže radim na laptopu, pa povremeno sednem za desktop gde je 7.2k RPM žestoko u prednosti u odnosu na mobilnih 5.4k RPM.

Brži disk mi je odavno bio u planu, a kao kec na desetku stigla je vest da je cena SSD diskova pala na prihvatljivu cenu od ispod 100€. Pričam naravno o SSD disku od 128GB koji je više nego dovoljan za sistemski disk. Za one koji nisu preterano upućeni u tehnologiju, dosadašnji hard diskovi rade na istom principu od svojih ranih dana. U pitanju su potpuno mehanički sklopovi za magnetno smeštanje podataka. Magnetne ploče rotiraju se velikom brzinom (npr 10.000 RPM – rotacija u minutu) a upisno čitajuća glava sa njih čita i piše jedinice i nule koje predstavljaju podatke sačuvane na disku.

Za razliku od njih, novi SSD diskovi sastavljeni su od memorijskih čipova koji nemaju mehanički pokretne delove, pa su u startu u prednosti što se brzine tiče. Usput imaju i veliku prednost (jako pogodnu kada su prenosivi računari u pitanju) što im ni vibracije ne smetaju (nemaju fizički pokretnih delova) pa se za razliku od magnetnih diskova ne mogu oštetiti usled manjih padova i sl.

Ako se pitate zašto onda svi ne koristimo SSD diskove, ako su već toliko dobri, skrenuću pažnju i na dve glavne mane. Prva je naravno cena. Pre 3 god. sam za oko 70€ kupio SATA disk od 1TB, a sada je SSD od 128GB nešto ispod 100€. Ako pretpostavimo da vam nisu potrebni terabajti podataka, vaše potrebe zadovoljiće i najmanji sadašnji hard diskovi. Druga mana je životni vek SSD diskova, jer su ograničeni na određeni (jako veliki, doduše) broj upisa i čitanja podataka. Ovo znači da će vam trajati kraće nego regularni magnetni diskovi, ali gledano sa druge strane, verovatno ćete pre zameniti disk za novi zbog većeg kapaciteta nego zbog dotrajalosti.

Kod desktop računara, lako se kombinuju prednosti obe tehnologije tako što stavite dva diska. SSD za sistemski i magnetni za podatke. Kod laptop računara ovo je malo teže izvodljivo jer isti obično imaju samo jedno mesto za hard disk. Na žalost (ili na sreću u ovom slučaju) ja DVD drajv na laptopu malte ne nisam ni koristio, pa je vremenom prestao i da funkcioniše. Sve podatke prenosim ili preko mreže ili preko USB diskova ili SD kartica. To samo potvrđuje da DVD lagano odlazi u penziju, a na njegovo mesto (fizički) dolazi još jedan hard disk.

Umesto starog magnetnog diska od 500GB stavio sam novi SSD, a umesto DVD-a, napakovaću stari magnetni. Razlike u pefromansama u radu već su primetne, a za one koji vole brojke i grafikone, ispod su i rezultati testiranja tj. benchmark testovi oba diska.

SAMSUNG HM500JI 2AC101C4

Za razliku od Samsunga, Crucial m4 SSD disk ima i potpuno drugačiji grafik performansi

Crucial M4-CT128M4SSD2 000F

Linux disk benchmarkhdparm 1.96Bonnie++

$ hdparm -tT /dev/sda3 $ bonnie++ -u brankko -d /tmp -s 1000 -r 100 -n 0
  • SAMSUNG HM500JI 2AC101C4
    • Read: 79.95 MB/sec
    • Write: 72.710 MB/sec
  • Crucial M4-CT128M4SSD2 000F
    • Read: 246.46 MB/sec
    • Write: 176.31 MB/sec